|
|
KAKO SE HRVATSKA
INFORMATIZIRA
Lani
prodano 15.000 računala više od predviđanja
Slovenija po glavi stanovnika
ulaže dvostruko više u informatiku nego Hrvatska
Nakon političkih promjena u Hrvatskoj početkom prošle godine,
najavljivana je i ubrzana informatizacija Hrvatske s naglaskom na
dvije odvojene strategije informatizacije. No, u prošloj godini nije
učinjeno mnogo. Prodaja računala u 2000. godini u Hrvatskoj ipak je
znatno premašila prijašnje procjene od 65.000 računala zahvaljujući
vrlo uspješnom posljednjem kvartalu. Prema procjenama IDC-aHrvatska,
dosegnuta je brojka od 79.000 do 81.000 prodanih osobnih računala. U
usporedbi sa 74.600 prodanih računala u 1999. godini, koja je ipak
ostala zabilježena po velikim ulaganjima u informatizaciju javnih i
državnih poduzeća, ostvaren je rast od otprilike 6,5 posto.
Financijski gledano hrvatsko IT tržište procjenjuje se na ukupnu
vrijednost od 352 milijuna eura.
No da bismo dobili pravu sliku, hrvatsko tržište osobnih
računala treba gledati u usporedbi s tržištima zemalja u tranziciji.
Tržište Češke Republike u 2000. godini procijenjeno je na 291.100
prodanih računala, što je povećanje u odnosu na 1999. godinu od 12
posto. Češko IT tržište vrijedilo je 1,4 milijarde eura. Mađarsko
tržište u 2000. procijenjeno je na 225.300 prodanih računala, što je
povećanje od 18.6 posto. Ukupna ulaganja u IT u Mađarskoj tako su
dosegnula 1,1 milijardu eura. Tržište Poljske procijenjeno je na 778
600 prodanih računala s povećanjem od 19 posto i ukupnim ulaganjem u
IT sektor od 2.2 milijarde eura. Slovačka je u 2000. godini prema
prvim procjenama imala 63.500 prodanih računala što je povećanje od
čak 21.7 posto, a novčano gledano IT je vrijedio 377 milijuna eura.
Tržište susjedne Slovenije u 2000. godini procijenjeno je na 91
tisuću računala s povećanjem u odnosu na godinu prije od nešto više
od 14 posto. Slovenci su u IT uložili 288 milijuna eura. Premda naši
zapadni susjedi ukupno ulažu u IT sektor manje nego Hrvatska,
Slovenija ima upola manje stanovnika pa je zapravo ulaganje u IT po
stanovniku čak 90 posto više od hrvatskog. Od tranzicijskih zemalja,
od Hrvatske u IT industriju više ulažu Češka 80 posto i Mađarska 50
posto. U odnosu na Hrvatsku manja ulaganja imaju Poljska 25 posto i
Slovačka 9 posto. Porast informatičkog tržišta u Hrvatskoj u 2000.
godini dogodio se i zahvaljujući sve većem ratu davatelja Internet
usluga. Hrvatska danas ima čak šest Internet providera, a ne treba
zaboraviti kako su Iskon, Globalnet i Europronet (Kvarner.net) u
prošloj godini dobili inozemnu financijsku injekciju od ukupno 16
milijuna eura.
Pola milijuna naslova u elektronskom uvezu
Prije ljeta na
internetu će se moći dobiti podaci o dobavljivosti svake pojedine
knjige u svim hrvatskim umreženim knjižnicama
Priču o Billu Gatesu zna svaki hrvatski srednjoškolac.
Šmokljani Gates i Paul Allen osnovali su 1975. godine tvrtku
Microsoft i za IBM razvili MS-DOS. Zadržavši pravo prodaje tog
operacijskog sustava razvili su Microsoft u najveću softversku
tvrtku, a sebe uvrstili na popise najbogatijih ljudi svijeta. No
pitate li i bolje obaviještene studente informatike znaju li ime i
prezime nekog uspješnog hrvatskog programera, jako će se duboko
zamisliti.
 |
| Leonardo Jelenković i Željko
Rajter - neka se na slici svakako vidi palma, željeli su
programeri | Odgovor na to pitanje mogao bi biti, na primjer, Željko
Rajter i Leonardo Jelenković, čak bi se mogla naći sličnost ove
dvojice s tandemom Gates-Allen. Rajter i Jelenković osnovali su
1990. godine tvrtku 3a i razvili za Sveučilišnu i nacionalnu
knjižnicu umreženi integrirani knjižnično-informacijski sustav
Crolist te zadržali njegova autorska prava i vlasništvo izvornoga
koda. No, tu i prestaje sličnost sa superbogatim svjetskim
programerima. 3a je promijenio ime u Unibis, ali u toj firmi i danas
rade samo dvojica osnivača. S prozora dvosobnog ureda na prvom katu
črnomeračke novogradnje puca pogled na skladišta i željezničke
radionice. Dva radna stola, nekoliko stolaca i palma jedini su
namještaj, a od tehnike tu su dva PC-a, serveri na kojima se "vrte"
Oracleove baze podataka s katalozima dvadesetak hrvatskih knjižnica
i jedan radioaparat iz ranih šezdesetih godina.
- Na sličnom projektu u Sloveniji, s velikom potporom države,
radi tvrtka s pedesetak zaposlenih među kojima je 12-13 programera -
kaže Rajter. - Nedavno su njihovi predstavnici bili u Hrvatskoj da
bi vidjeli naš bibliotečni informatički sustav, koji je ipak
napredniji proizvod od njihovog.
- Od početka smo postavili dobre temelje za sustav. Šest smo
mjeseci iščitavali stručnu literaturu o bibliotekarstvu i proučavali
sve moguće standarde. Softver smo gradili na Oracleovoj bazi
podataka, što se dugoročno pokazalo najboljim izborom, a
programirali smo u C-u. Sada, nakon desetak godina razvoja, Crolist
ima 100.000 redaka koda samo u C-u - objašnjava tehnološki dio priče
Leonardo Jelenković.
Crolist je po tim svojim karakteristikama usporediv s
najboljim bibliotečnim informatičkim sustavima u svijetu. Princip
pretraživanja, premda samostalno razvijan, vrlo je sličan onome u
Library of Congres, najvećoj i najznačajnijoj knjižnici u SAD-u, a i
tehnološka im je podloga slična.
Zašto autori nisu, ako je Crolist tako dobar, svoj proizvod
prodali u inozemstvu i tako postali barem lokalni, hrvatski Gates i
Allen?
Niske godine
O Crolistu i Unilibu mnogo se
pisalo početkom 1996., kad je tadašnji direktor NSK otkazao
ugovor s tvrtkom 3a. Ministarstvo znanosti zajedno s
istaknutim djelatnicima Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu
(FER) osnovalo je radnu skupinu pod nazivom "NISKA" koja je
trebala odlučiti o daljnjem razvoju knjižničko-informatičkog
sustava u Hrvatskoj. Dvije godine trošili su se vrijeme i
novac na izradu elaborata, analiza, strategija... a u isto
vrijeme Crolist nije održavan niti razvijan te je i šteta na
njemu bivala sve veća. Rajter i Jelenković vrlo nerado i
nevoljko govore o tim godinama.
- Nismo mogli pristati na ugovor
po kojem bismo mi samo održavali Crolist, na koji smo
potrošili godine rada, a razvoj bi preuzeo netko drugi. Bilo
je onih koji su mislili da zapravo potpuno ovisimo o NSK jer
radimo vrlo specifičan softver. No, Unibis je sam financirao
daljnji razvoj Crolista temeljem zahtjeva GK Zadar gdje se i
testirao.
| - Knjižnični informatički sustavi su u zapadnim zemljama
uglavnom programi od nacionalnog interesa i razvijaju se uz obilnu
potporu države - kaže Rajter. - Drugi je razlog donedavno vrlo slab
rejting Hrvatske na međunarodnom tržištu pa i neprepoznatljivost
naše informatike vani. Ušli smo u uski krug kandidata za
informatizaciju litavske nacionalne knjižnice, Unesco je već bio
donio odluku da kupi Crolist za biblioteke u Sarajevu, ali je taj
transfer tehnologije propao zbog specifičnih političkih razloga. Iz
sličnih je razloga odgođen i posao s Crnom Gorom. No, sada su se
uvjeti dijelom promijenili i javljaju se novi zainteresirani.
Što i kako zapravo radi Crolist? Po međunarodnom standardu
Unimarc u Oracleove baze podataka unose se podaci o svoj
bibliotečnoj građi - knjigama, novinama, publikacijama, člancima,
autorima, kartama, čak i web izdanjima - koji se tako katalogiziraju
i pretraživi su po svim kriterijima. U bazi su sada svi potrebni
podaci za 450.000 naslova. U početku su se podaci mogli pretraživati
samo iz lokalne mreže, s računala u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici, no ubrzo su otvoreni i pristupi s Interneta. S interneta
sada dolazi 95.000 upita mjesečno u online bazu Crolista.
Sljedeći korak bio je umrežavanje sveučilišnih, fakultetskih,
narodnih i stručnih knjižnica, što omogućuje razmjenu kataloških
zapisa. Naime, izdanje koje je katalogizirano u jednoj knjižnici,
više se ne mora posebno katalogizirati u ostalim umreženim
knjižnicama, nego se samo preuzimaju već postojeći zapisi. Kolika je
to ušteda u poslu kazuje podatak da knjižnice u Hrvatskoj preko
Crolistove baze tako povuku 4000 zapisa mjesečno.
- Preostaje nam još jedino razvoj skupnog kataloga, koji će
omogućiti korisnicima da preko interneta dobiju trenutačnu
informaciju o tome koje knjižnice u Hrvatskoj posjeduju, na primjer,
traženu knjigu, koliko primjeraka te je li traženi naslov dobavljim
- kaže Rajter. - To ćemo završiti do ljeta i time će, nakon više od
desetogodišnjeg razvoja, Crolist biti zaokružen. Preostat će jedino
povezivanje sa svijetom, no to je već ipak druga priča.
| |
|
