CROLIST -
WWW OPAC
Uvod
Kao integriani
knjižnično-informacijski sustav u
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, CROLIST je u upotrebi već deset godina, a
u posljednjih godinu dana njegova mrežna verzija doživjela je punu afirmaciju
nakon što je instalirana u još 13 knjižnica u Republici Hrvatskoj i to na način
da su sve te knjižnice umrežene zajedno s Nacionalnom u jedinstveni sustav
kooperativne katalogizacije i preuzimanja zapisa.
Razlozi zbog kojih je u profesionalnom i stručnom
smislu tema zrela za objavljivanje leže
i u činjenicama:
·
Sustav je
ostao u upotrebi i nakon što je baza podataka NSK prešla u kategoriju
"velikih bibliografskih baza podataka" ( danas je u toj bazi preko
500.000 bibliografskih i normativnih zapisa ). Poznato je da je do danas u
svijetu mnogo novorazvijenih sustava odbačeno, ali je manje poznato da se to
dogodilo upravo radi toga jer su postali neučinkoviti nakon što su baze podataka
s kojima upravljaju postale velike.
·
Sustav je
preživio najdinamičnije tehnološke promjene u računalskoj znanosti koje su
se dogodile u posljednjih 10 godina. To
se poglavito može zahvaliti sretnoj okolnosti da je 1990 godine kada je započeo
njegov razvoj odabrana ispravna platforma : UNIX, Oracle i C. U to doba sva
strana literatura iz područja automatizacije bibliotečnog poslovanja obilovala
je člancima u kojima se nastojalo dokazati da relacijske baze podataka nisu
pogodne za razvoj knjižničnih sustava. Danas međutim jedino sustavi koji
upravljaju relacijskim bazama predstavljaju tehnološku platformu za
informatizaciju ozbiljnih knjižničnih okruženja, pa je tako po broju
katalogiziranih jedinica najveća knjižnica
na svijetu "Library of
Congress" nedavno odabrala za svoj sustav rješenje koje upravo počiva na
UNIX, Oracle i C platformi .Informacija o tome nalazi se na : http://www.loc.gov/today/pr/1998/98-080
i http://www.sun.com/smi/Press/sunflash/9901/sunflash.990126.4.html
·
Sustav je
razvijen kao integrirani knjižnično-informacijski sustav temeljem preporuka koje je objavila Europska
zajednica u publikaciji "Library Systems in Europe" i zadovoljava sve
postavljene kriterije iz Checklist-e koja je sastavni dio te publikacije, a
služi za provjeru da li se neki sustav može nazvati "Integriranim
knjižničnim informacijskim sustavom".
·
Sustav je
kako s bibliotekarsko-znanstvene tako i s računalsko-znanstvene točke motrišta izravno usporediv s
najpoznatijim sustavima u svijetu, a zahvaljujući činjenici da je izvorno
razvijan na relacijskoj bazi podataka stekao je značajnu prednost pred
sustavima razvijanim na tradicionalnim datotečnim arhitekturama, preživjelim operacijskim sustavima i
komunikacijskim protokolima (
Indeks-sekvencijalne datotake, COBOL, VMS, MVS itd.)
O samom sustavu i
svim njegovim mogućnostima moglo bi se jako puno reći ( vidi http://www.unibis.hr),
no za ovu priliku uz ostalo, najviše ćemo se zadržati na onom njegovom dijelu
koji je prozor CROLIST-a u svijet prema velikom broju korisnika a koji je u
tehnološkom i informacijskom smislu njegov najznačajniji dio :
CROLIST WWW
OPAC ( Search Engine).
Kada govorimo o
PRETRAŽIVANJU bibliografske i normativne baze podataka, moramo se odmah vratiti
na sam početak razvoja sustava. Naime model podataka predstavlja
temelj za razvoj sustava i o ispravno koncipiranom modelu ovisit će i
učinkovitost pretraživanja baze podataka bez obzira na količinu podataka ( broj zapisa ) u bazi. Isto tako od
životne važnosti za sustav je i STANDARD u kojem su podaci pohranjeni.
Sustav koji ne počiva na nekom MARC standardu (strukturi podataka) ne može se
smatrati knjižničnim sustavom i sigurno će prije ili kasnije postati
neupotrebljiv za učinkovito pretraživanje upravo radi nedostatka strukture koja
u slučaju velikih baza podataka omogućuje snalaženje u "šumi drveća".
Mnogi sustavi su propali upravo radi ignoriranja ove činjenice, a čak i mnogi
uspješni sustavi imaju velikih problema radi toga što u svom modelu podataka ne
počivaju na jednom od MARC standarda
nego konvertiraju neki interni model podataka u MARC i obrnuto. Problemi u
prvom redu nastaju kada se standard nadograđuje novim POLJIMA koja mogu i ne
moraju biti TOČKE PRETRAŽIVANJA(ACCESS POINT) ili ODREDNICE(HEADING).
Pojmovi kao što su : TOČKA PRETRAŽIVANJA, KLJUČNA RIJEČ, ODREDNICA, FRAZA,
BOOLEOVI OPERATORI, TRUNCATION, STOPWORD, RELEVANCE RANKING poznati su kao terminologija u teoriji pretraživanja
bibliografskih baza i njih ovdje nećemo elaborirati. Dakle, sustav mora
počivati na modelu podataka koji omogućuje transparentne nadogradnje standarda
jer bi u suprotnom svaka nadogradnja podataka značila nadogradnju modela i
dodavanje novih ENTITETA. Ovdje je važno napomenuti da je u slučaju jednog
raširenog sustava koji broji desetke
umreženih dislociranih instalacija izmjena modela distribuirane baze
podataka na svim tim lokacijama jednostavno nemoguća pa je time dovedeno u
pitanje održavanje sustava.
Za kvalitetu i
učinkovitost pretraživanja velike bibliografske baze podataka od presudnog je
značaja upotreba normativne kontrole ( authority control ) unosa
odrednica. Ovdje je također potrebno voditi računa o STANDARDU u
kojem su podaci pohranjeni u bazu podataka. Mnogi poznati sustavi koriste pri
tom interni format za pohranu normativnih podataka koji više sliči na indeksnu
strukturu kao alat za brzi dohvat podataka u bibliografskoj bazi podataka. U
slučaju CROLIST-a to nije tako nego se koristi
UNIMARC format za normativne podatke. ( Osobna imena, imena
korporativnih tijela, sve vrste predmetnih odrednica , te uputnice i
objasnidbene odrednice ). Model podataka normativne baze podataka je identičan
bibliografskom modelu jer je sam UNIMARC standard jednako strukturiran za
bibliografske i normativne podatke. Normativni i bibliografski podaci međusobno
su povezani putem UNIMARC $3 potpolja u
polju odrednice ( bibliografske ), a podaci iz cijelog polja se prilikom
katalogiziranja nakon odabira još i kopiraju iz normativne u bibliografsku bazu
podataka. Naravno moguće je u tijeku katalogiziranja bibliografske jedinice
korištenjem CROLIST-ALADIN Client-a
otvoriti novi prozor i u njemu katalogizirati nepostojeću ( novu)
normativnu jedinicu te ju potom u prvom prozoru odabrati i povezati na
bibliografski slog koji se katalogizira. Prednosti koje omugućuje upotreba
normativne baze podataka na gore opisani način su velike i usuđujem se reći da
baza podataka bez normativne kontrole u unosu i pretrazivanju ne može nikada
biti kvalitetna i brza :
·
postiže se jedinstvenost
odrednice , na primjer isti
individualni autor sa svojim osobnim obilježjima uvijek će se moći razlikovati
od nekog drugog, a u pretraživanju će sigurno biti zahvaćeni svi njegovi
bibliografski slogovi jer pretraživanje ide prvo kroz normativnu bazu podataka
gdje za jednog autora postoji samo jedan slog, a zatim se putem povezanosti (
$3 potpolje ) dolazi do samih bibliografskih jedinica.
·
postiže se brzina
pristupa , jer se prvo pretražuje normativna baza u kojoj za na primjer
isto prezime autora postoji bitno manje slogova nego što je to slučaj u
bibliografskoj gdje svaka jedinica ima svoj zapis polja odrednice ( prezimena
autora ). Ujedno je puno lakše i brže prebrojati broj jedinica koje pojedini
normativni slog ima u bibliografskoj bazi podataka što je važan podatak za
korisnika koji pretražuje bazu, a neophodan za relevance ranking. Jednom
pronađeni zapis normativne baze izravno pokazuje na bibliografske koji su na
njega povezani pa je pristup njima strojno brži nego da se pretražuje sama
bibliografska baza podataka.
·
bez
normativne baze podataka gotovo da je neizvedivo povezati odrednice radi tako
zvanog "cross-referencing"-a ( vidi, vidi i uputnice i
objasnidbene odrednice ), a da to čini suvislu strukturu brzu u pretraživanju.
·
postojanje
normativne baze podataka omogućuje učinkovito i transparentno ON-LINE
održavanje obaju baza od strane katalogizatora putem tako zvanih globalnih
izmjena ( global changes ). Naime promjena u normativnom slogu automatski se reflektira na svim bibliografskim
koji su na njega povezani, bez obzira da li se radi o izmjeni, dodavanju ili
brisanju pojedinog potpolja odrednice. Nije potrebno posebno objašnjavati da je
ovo neizvedivo ukoliko ne postoji normativna baza podataka.
Poseban problem
predstavlja INDEKSIRANJE polja zapisa koje omugućuje brz pristup
podacima i koje je potrebno radi sporosti pristupa određenom podatku na
računalnom mediju na kojem su podaci pohranjeni
( magnetski
diskovi ). Indeksiranje za učinkovito strukturirano pretraživanje normativne i
bibliografske baze podataka po svim potrebnim frazama sadržanim u odrednicama a
isto tako i po boole-ovim kombinacijama ključnih riječi izvorno upisanih
velikim ili malim slovima nije izravno
kao što je to definirano samim fizičkim modelom relacijske baze, nego je
potrebno izgraditi vrlo sofisticirane logičke indeksne strukture
nad samim bibliografskim i normativnim podacima i fizičkim indeksima, a da se
one pri tome ON-LINE ažuriraju zajedno sa samim podacima. Ne postoje nikakve
preporuke kako to treba učiniti, a same strukture predstavljaju najstrože
čuvane tajne proizvođača sustava i u pravilu su kao što je to slučaj i kod
CROLIST-a originalna rješenja. Razvoj tih indeksnih struktura bio
je možemo reći najsloženiji, najkreativniji i najriskantniji posao u proteklih
10 godina. Rizik se sastojao u tome što je rezultat postao vidljiv tek kada je
baza prešla 100.000 i više zapisa a da to nije imalo i do danas nema nikakvog
učinka na vrijeme odziva bez obzira na složenost upita. Koliko je ovo složena
problematika govori i činjenica da u SAD postoje znanstvene discipline koje se
njome bave, a u brojkama to izgleda ovako. U bazi podataka je pohranjeno preko
500.000 bibliografskih i normativnih zapisa koji su međusobno povezani
horizontalno i vertikalno. Svaki zapis u prosjeku ima 40 potpolja od kojih
barem 20 predstavlja točku pretraživanja,
odrednicu ili horizontalnu vezu s drugim zapisom. Budući da je svaku
odrednicu ili točku pretraživanja potrebno indeksirati prvo kao frazu a zatim kao strukturiranu
informaciju koja se sastoji od barem dvije ključne riječi dolazimo do
brojke od : 500.000 x 20 + 500.000 x 20 x 2 = 30.000.000 logičkih ( ne fizičkih
) indeksa. Sada je potrebno osigurati efikasno boole-ovo
pretrazivanje svih tih indeksa ( exact i truncated match ), izbacivanje
STOPWORD-a, relevance ranking, pretraživanje na engleskom (CCSZD umjesto ČĆŠŽĐ), pretraživanje po
velikim ili malim slovima
(CASE
INSENSITIVE), sortiranje rezultata pretraživanja, prebrojavanje INDEKSA, te
dohvat informacija o posudbi ( HOLDINGS),
a sve to ne smije trajati duže od par sekundi bez obzira na složenost
upita jer bi to moglo otjerati korisnika i sustav učiniti neučinkovitim. Takav
sustav koji sve ovo omogućuje naziva se SEACH ENGINE i nemoguće ga je razviti
korištenjem nekog gotovog alata bilo koje generacije ( CASE, 3GL ili 4GL),
nego ga se mora koncipirati i zatim isprogramirati u C jeziku. Ne treba zaboraviti
da SEARCH ENGINE osim što istovremeno pokrenut od strane više korisnika
pretražuje samu ORACLE bazu podataka, neprestano za svakog od njih dinamički
generira HTML stranice koje sadrže netom pronađene standardno formatirane
podatke te LINKOVE i FORME za daljnu navigaciju. U prvim fazama primjene
sustava potrebno je u SEARCH ENGINE ugraditi snimanje svih zahtjeva
koje su postavljali korisnici te rezultata koje su u pretraživanju polučili,
jer je to jedini način za neposredno otkrivanje nedostataka budući da je
ponašanje krajnih korisnika uglavnom nepredvidivo.
Korisniku se nudi
JEDNOSTAVNO i SLOŽENO PRETRAŽIVANJE . Ekrani su prikazani u
nastavku i o obadva slučaja moguće ja BOOL-ovo kombiniranje riječi s tim da je
JEDNOSTAVNO PRETRAŽIVANJE više prilagođeno krajnjem korisniku jer na primjer
pod pojmom KLJUČNE RIJEČI zahvaća sve indeksirane riječi bez obzira da li su iz
neke odrednice normativne baze podataka, naslova ili slobodno oblikovane
predmetne odrednice bibliografske baze podataka. SLOŽENO PRETRAŽIVANJE
omogućuje preciznije postavljanje zahtjeva i BOOL-ovo kombiniranje riječi kao i
pronalaženje riječi u predmetnim odrednicama u okviru LIBRARY OF CONGRESS
SUBJECT HEADING SHEME ( LCSH ) nasuprot slobodno oblikovanim predmetnim
odrednicama. Sustav dakle može zadovoljiti pretraživanje složene strukture
kakva je u Nacionalnoj knjižnici kao i
struktura u manjim knjižnicama koje na primjer još ne koriste LCSH. O ovome će
kasnije biti još riječi u dijelu koji se odnosi na WWW kao javni medij.
Kada govorimo o
kooperativnoj katalogizaciji i preuzimanju gotovih zapisa od strane umreženih
knjižnica koje se još naziva download, a vidjeli smo što sve čini jedan bibliografski zapis ( od
povezanih normativnih zapisa do složenih indeksnih struktura ) , potrebno je
ON-LINE prilikom preuzimanja zapisa povući sve te podatke i strukture na sustav
korisnika koji preuzima zapis(e), na način da je zapis prije svega konzistentno preuzet, a zatim odmah dostupan i
pretražljiv u bazi podataka. Osim toga potrebno je na izvornom sustavu ( NSK )
zabilježiti tko je prezeo koji zapis da bi se kasnije moglo pretraživati tako
zvani centralni katalog ( union catalogue ). To je izuzetno složen proces i
zahtijeva vrlo sofisticirane algoritme radi osiguranja tako zvanog
"two-phase commit"-a koji omogućuje konzistentan rad na nivou
transakcije na obadva poslužitelja neovisno od ispada mreže, ili bilo kojih
drugih problema vezanih za sistemski ili komunikacijski software. CROLIST je i
ovaj problem riješio na potpuno originalan način ( sva programska podrška je
rezultat vlastitog razvoja u C jeziku ) , tako da je održavanje neovisno o
proizvodima drugih dobavljača komunikacijske programske podrške, što u slučaju
problema na mreži često predstavlja nerješiv
problem ako se nema izvorni kod programa. Osim toga CROLIST je da bi se
DOWNLOAD omogućio što većem broju knjižnica koje imaju skromne ili nikakve
mogućnosti spajanja svojih poslužitelja u javnu mrežu ( Internet ili Carnet ), na opet potpuno originalan način riešio
problem umrežavanja sustava. Naime knjižnici je dovoljan samo jedan priključak
na HPT (Internet ) i to kao mali korisnik ( plaća se samo lokalne impulse po
HPT tarifi ), da bi mogla putem jedne radne stanice preuzimati na svoj
poslužitelj zapise iz NSK i na taj način s jedne strane izbjeći katalogoziranje,
a s druge strane preuzeti u svoju bazu zapis koji je profesionalno
katalogiziran u punom UNIMARC standardu bez da za to ima obućen kadar. Ukoliko
želi svoju bazu učiniti dostupnom u Internetu, mora se poslužitelj priključiti
kao domena u Internet, što je veći trošak, osim ako je moguće spajanje u
Carnet. Radi boljeg razumijavanja
složenosti cijelog postupka download-a nije na odmet nabrojati od čega se sastoji jedan bibliografski zapis koji se katalogizira u
NSK i koji umrežene knjižnice preuzimaju :
1. BIBLIOGRAFSKI ZAPIS
•
Unimarc TAG 001 - 899 koji se nalaze u lokalnoj BAZI
ZNANJA. ( TAG-ovi 9xx se ne preuzimaju ).
•
TAG 001 ima konvertirani UNIN koji se ne poklapa s
originalnim iz NSK
•
Rezervirani TAG 001 za sve slogove koji su bili u 4xx linking tagovima
download-anih zapisa a sami nisu downloadani. Prilikom njihovog preuzimanja oni
će na taj način biti automatski povezani s predhodnima.
•
$3 linkovi na NORMATIVNU BAZU podataka.
•
TAG 856 ( bez multimedijskog digitaliziranog zapisa koji
ostaje na umreženom sustavu na kojeg pokazuje ( 856 ).
•
INDEKSI FRAZA ( naslov, udk, impresum, drugi klasifikacijski
sustavi, ISBN, ISSN )
•
INDEKSI KLJUČNIH RIJEČI ( naslov i slobodno oblikovane predmetnice
)
•
INDEKSI FRAZA za pretraživanje na engleskom jeziku ( CZSDZ umjesto ČĆŠĐŽ)
•
INDEKSI KLJUČNIH RIJEČI za pretrazivanje na engleskom jeziku.
2. NORMATIVNI ZAPISI
•
Svi normativni zapisi na koje pokazuje downloadani
bibliografski putem $3 linkova koji nose iste UNIN-e pod kojima su
katalogizirani u NSK, bez obzira da li već postoje u lokalnoj bazi podataka (
obnavljanje zapisa ).
•
INDEKSI FRAZA ( individualni autor, korporativni autor, obiteljsko
ime, tematska odrednica, zemljopisna odrednica, o individualnom autoru, o
korporativnom autoru, o obiteljskom imenu, o naslovu )
•
INDEKSI KLJUČNIH RIJEČI ( ključne riječi iz FRAZA ($a) +
ključne riječi iz potpolja $b, $c i ključne riječi iz pododrednica
$x, $y i $z )
•
INDEKSI FRAZA za pretraživanje na engleskom jeziku ( CZSDZ umjesto ČĆŠĐŽ)
•
INDEKSI KLJUČNIH RIJEČI za pretrazivanje na engleskom jeziku.
3. EVIDENCIJA
•
popis svih bibliografskih zapisa koji su preuzeti iz NSK. U
NSK postoji evidencija o svim zapisima preuzetim od strane pojedinih
umreženih knjižnica ( UNION CATALOGUE ).
Prilikom designa WWW OPAC-a morali smo uvažiti sve promjene
koje je u odnosu na prethodne filozofije pretraživanja putem računala sa sobom
donio kako HTTP protokol i UNIMARC standard, tako i WWW kao javno
dostupni medij, te samo grafičko korisničko okruženje.
Pretraživanje UMREŽENIH INFORMACIJA ili pronalaženje ELEKTRONIČKE GRAĐE u CROLIST-u je rješeno na nivou UNIMARC standarda - polje 865 koje omogućuje katalogizaciju "elektroničke lokacije" koja ako se ugradi u HTML ANCHOR tag, omogućuje korisniku da nakon prikaza metainformacije o građi ( ISBD ), pritiskom miša na svom ekranu prikaže MULTIMEDIJSKI DIGITALIZIRANI ZAPIS . On može biti na istom poslužitelju na kojem je bibliografska baza podataka ili na bilo kojem poslužitelju u Internetu koji je korisniku dostupan. Ovakav način pretraživanja elektroničke građe naziva se još i virtualna knjižnjica
HTTP protokol je
tako zvani "STATELESS" protokol te za razliku od do sada korištenih
načina komuniciranja KORISNIKA s POSLUŽITELJEM, nakon postavljenog upita
poslužitelj odgovara i potom gubi svaku vezu s korisnikom, tako da je
postavljanje novog uzastopnog upita logički razdvojeno od prethodnog i
predstavlja sasvim novi upit. Problem je u tome što korisnik to ne zna i
očekuje od poslužitelja logičan nastavak komunikacije korak po korak. Ovaj
problem riješen je također na potpuno originalan način, a sudeći po analizama
snimljenih upita izgleda da je taj posao dobro obavljen.
WWW je javni
medij i ne postoji način da se korisnik prethodno educira o metodologiji
pretraživanja. S druge strane u WWW okruženju danas postoje standardi koje su
inaugurirali veliki svjetski proizvođači SEARCH ENGIN-a ( YAHOO, EXCITE , ALTA
VISTA itd. ) . Iako ti pretražitelji ne rade s bibliografskim bazama podataka,
oni su ipak kod krajnjih korisnika stvorili naviku pretraživanja informacijskog
prostora na određeni način. Bibliotekari su međutim ostali pri svome gledanju
na pretraživanje kataloga koje vuče korjene još iz doba pretraživanja kartičnih
kataloga i teško im je prihvatiti univerzalno pretraživanje po ključnim
riječima bez obzira na odrednicu, godinu izdavanja, bibliografsku razinu, oblik
sadržaja itd. CROLIST WWW OPAC je na potpuno originalan način pomirio ta dva
pristupa. Razultat su dva nivoa pretraživanja : JEDNOSTAVNO i SLOŽENO s tim da
se u okviru pojedinog pojma ( točke
pretraživanja ) nastojalo obuhvatiti što više srodnih odrednica koje
predstavljaju istu strukturu kao na primjer :
·
prezime
individualnog autora zajedno s prezimenom individualnog autora kao predmetne
odrednice i riječima iz korporativnog autora ako se traži pretraživanje po bilo
kojem autoru
·
riječi iz
tematskih , zemljopisnih, i ostalih odrednica kada se trazi pretraživanje po
bilo kojoj predmetnoj odrednici.
·
riječi iz
slobodno oblikovanih predmetnih odrednica zajedno s riječima iz naslova
·
riječi iz
svih odrednica kada se traži pretraživanje po ključnim riječima što je kod
krajnjih korisnika naviklih na popularne pretraživače, najčešći slučaj.
Grafičko
korisničko sučelje
ukinulo je ograničenja koja su postojala kod znakovnih sučelja u pogledu ograničenja dužine redka i
broja redaka na ekranu. S druge strane pojavljuje se grafički design
kao jedan od uvjeta dopadljivosti sučelja. Na sreću postoji dosta literature
koja govori kako u WWW okruženju treba organizirati informacije na ekranu. Mi
smo se maksimalno koristili tim preporukama i došli do zaključka da korisniku
treba prikazati što više informacija odjednom . To smo si mogli priuštiti s
obzirom da se radi o izuzetno brzom sustavu pretraživanja, pa nije potrebno korisnika
stalno opskrbljivati sa setovima od po desetak zapisa i na taj način prikrivati
vrijeme potrebno da se dohvate svi zapisi. Nadalje potrebno je ići uvijek korak dalje u detaljiziranju
informacije ako je dobio samo jednog autora, jedan naslov itd. Budući da se
radi o pretraživanju koje prije multimedijskog zapisa prvo prikazuje META
informaciju o samoj jedinici ( ISBD ili UNIMARC format), primarno je važno što
preglednije prikazati tekst, bez nepotrebnih sličica i ukrasa na ekranu. Mnogi
sustavi koji su imali boole-ova pretraživanja po ključnim riječima prije pojave
grafičkog sučelja, zadržali su i u WWW OPAC-u pretraživanje putem unosa
zahtjeva u KOMANDNOM JEZIKU, tako da korisnik mora znati kratice , unositi
operatore i zagrade (Common Command Language ). CROLIST WWW OPAC konstruira
BOOL-ovo pretraživanje korištenjem isključivo grafičkih načina odabira
pojmova i operatora a korisnik može odlučiti da li želi EXACT ili
TRUNCATED MATCH za jednu od četiti riječi koliko ih je moguće kombinirati.
Razvoj i testiranje
CROLIST WWW OPAC-a započelo je 1996 i još uvijek se na tome radi , a budući da
se u WWW okruženju danas događaju i najveće revolucije u računalnoj znanosti (
multimedia, virtual-reality itd.), taj razvoj će i dalje trajati.
CROLIST WWW OPAC
možete pretraživati na adresi : http://www.nsk.hr/, dok
respektabilne sustave s kojima ga se može usporediti možete probati na adresama
: http://catalog.loc.gov/ ili
http://www.rlg.org/eureka.html. U Hrvatskoj nažalost osim u CROLIST-u ne postoji niti jedan
SEARCH ENGINE koji pretražuje bibliografsku bazu jedne knjižnice, niti osim u
NSK postoji ON-LINE baza podataka koja broji više od 50.000 bibliografskih zapisa. Normativna baza podataka također
postoji jedino u CROLIST-u.
Autor: Željko Rajter
UNIBIS d.o.o