Povratak

 

CROLIST -  WWW OPAC

 

 

Uvod

 

Kao integriani knjižnično-informacijski sustav  u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, CROLIST je u upotrebi već deset godina, a u posljednjih godinu dana njegova mrežna verzija doživjela je punu afirmaciju nakon što je instalirana u još 13 knjižnica u Republici Hrvatskoj i to na način da su sve te knjižnice umrežene zajedno s Nacionalnom u jedinstveni sustav kooperativne katalogizacije i preuzimanja zapisa.

 

 

 

Razlozi zbog kojih je u profesionalnom i stručnom smislu  tema zrela za objavljivanje leže i u činjenicama:

 

·         Sustav je ostao u upotrebi i nakon što je baza podataka NSK prešla u kategoriju "velikih bibliografskih baza podataka" ( danas je u toj bazi preko 500.000 bibliografskih i normativnih zapisa ). Poznato je da je do danas u svijetu mnogo novorazvijenih sustava odbačeno, ali je manje poznato da se to dogodilo upravo radi toga jer su postali neučinkoviti nakon što su baze podataka s kojima upravljaju postale velike.

·         Sustav je preživio najdinamičnije tehnološke promjene u računalskoj znanosti koje su se  dogodile u posljednjih 10 godina. To se poglavito može zahvaliti sretnoj okolnosti da je 1990 godine kada je započeo njegov razvoj odabrana ispravna platforma : UNIX, Oracle i C. U to doba sva strana literatura iz područja automatizacije bibliotečnog poslovanja obilovala je člancima u kojima se nastojalo dokazati da relacijske baze podataka nisu pogodne za razvoj knjižničnih sustava. Danas međutim jedino sustavi koji upravljaju relacijskim bazama predstavljaju tehnološku platformu za informatizaciju ozbiljnih knjižničnih okruženja, pa je tako po broju katalogiziranih jedinica  najveća knjižnica na  svijetu "Library of Congress" nedavno odabrala za svoj sustav rješenje koje upravo počiva na UNIX, Oracle i C platformi .Informacija o tome nalazi se na :   http://www.loc.gov/today/pr/1998/98-080 i http://www.sun.com/smi/Press/sunflash/9901/sunflash.990126.4.html

·         Sustav je razvijen kao integrirani knjižnično-informacijski sustav  temeljem preporuka koje je objavila Europska zajednica u publikaciji "Library Systems in Europe" i zadovoljava sve postavljene kriterije iz Checklist-e koja je sastavni dio te publikacije, a služi za provjeru da li se neki sustav može nazvati "Integriranim knjižničnim informacijskim sustavom".

·         Sustav je kako s bibliotekarsko-znanstvene tako i s računalsko-znanstvene  točke motrišta izravno usporediv s najpoznatijim sustavima u svijetu, a zahvaljujući činjenici da je izvorno razvijan na relacijskoj bazi podataka stekao je značajnu prednost pred sustavima razvijanim na tradicionalnim datotečnim arhitekturama,  preživjelim operacijskim sustavima i komunikacijskim protokolima   ( Indeks-sekvencijalne datotake, COBOL, VMS, MVS itd.)

 

 

 

O samom sustavu i svim njegovim mogućnostima moglo bi se jako puno reći ( vidi http://www.unibis.hr), no za ovu priliku uz ostalo, najviše ćemo se zadržati na onom njegovom dijelu koji je prozor CROLIST-a u svijet prema velikom broju korisnika a koji je u tehnološkom i informacijskom smislu njegov najznačajniji dio :

 

 

CROLIST WWW OPAC ( Search Engine).

 

Kada govorimo o PRETRAŽIVANJU bibliografske i normativne baze podataka, moramo se odmah vratiti na sam početak razvoja sustava. Naime model podataka predstavlja temelj za razvoj sustava i o ispravno koncipiranom modelu ovisit će i učinkovitost pretraživanja baze podataka bez obzira na količinu podataka   ( broj zapisa ) u bazi. Isto tako od životne važnosti za sustav je i STANDARD u kojem su podaci pohranjeni. Sustav koji ne počiva na nekom MARC standardu (strukturi podataka) ne može se smatrati knjižničnim sustavom i sigurno će prije ili kasnije postati neupotrebljiv za učinkovito pretraživanje upravo radi nedostatka strukture koja u slučaju velikih baza podataka omogućuje snalaženje u "šumi drveća". Mnogi sustavi su propali upravo radi ignoriranja ove činjenice, a čak i mnogi uspješni sustavi imaju velikih problema radi toga što u svom modelu podataka ne počivaju na jednom od  MARC standarda nego konvertiraju neki interni model podataka u MARC i obrnuto. Problemi u prvom redu nastaju kada se standard nadograđuje novim POLJIMA koja mogu i ne moraju biti TOČKE PRETRAŽIVANJA(ACCESS POINT) ili ODREDNICE(HEADING). Pojmovi kao što su : TOČKA PRETRAŽIVANJA, KLJUČNA RIJEČ, ODREDNICA, FRAZA, BOOLEOVI OPERATORI, TRUNCATION, STOPWORD, RELEVANCE RANKING poznati su kao  terminologija u teoriji pretraživanja bibliografskih baza i njih ovdje nećemo elaborirati. Dakle, sustav mora počivati na modelu podataka koji omogućuje transparentne nadogradnje standarda jer bi u suprotnom svaka nadogradnja podataka značila nadogradnju modela i dodavanje novih ENTITETA. Ovdje je važno napomenuti da je u slučaju jednog raširenog sustava koji broji desetke  umreženih dislociranih instalacija izmjena modela distribuirane baze podataka na svim tim lokacijama jednostavno nemoguća pa je time dovedeno u pitanje održavanje sustava.

 

 

Integrirana bibliografska i normativna baza podataka

 

Za kvalitetu i učinkovitost pretraživanja velike bibliografske baze podataka od presudnog je značaja upotreba normativne kontrole ( authority control ) unosa odrednica. Ovdje je također potrebno voditi računa o STANDARDU u kojem su podaci pohranjeni u bazu podataka. Mnogi poznati sustavi koriste pri tom interni format za pohranu normativnih podataka koji više sliči na indeksnu strukturu kao alat za brzi dohvat podataka u bibliografskoj bazi podataka. U slučaju CROLIST-a to nije tako nego se koristi  UNIMARC format za normativne podatke. ( Osobna imena, imena korporativnih tijela, sve vrste predmetnih odrednica , te uputnice i objasnidbene odrednice ). Model podataka normativne baze podataka je identičan bibliografskom modelu jer je sam UNIMARC standard jednako strukturiran za bibliografske i normativne podatke. Normativni i bibliografski podaci međusobno su povezani putem  UNIMARC $3 potpolja u polju odrednice ( bibliografske ), a podaci iz cijelog polja se prilikom katalogiziranja nakon odabira još i kopiraju iz normativne u bibliografsku bazu podataka. Naravno moguće je u tijeku katalogiziranja bibliografske jedinice korištenjem CROLIST-ALADIN Client-a  otvoriti novi prozor i u njemu katalogizirati nepostojeću ( novu) normativnu jedinicu te ju potom u prvom prozoru odabrati i povezati na bibliografski slog koji se katalogizira. Prednosti koje omugućuje upotreba normativne baze podataka na gore opisani način su velike i usuđujem se reći da baza podataka bez normativne kontrole u unosu i pretrazivanju ne može nikada biti kvalitetna i brza :

 

·         postiže se jedinstvenost odrednice , na primjer  isti individualni autor sa svojim osobnim obilježjima uvijek će se moći razlikovati od nekog drugog, a u pretraživanju će sigurno biti zahvaćeni svi njegovi bibliografski slogovi jer pretraživanje ide prvo kroz normativnu bazu podataka gdje za jednog autora postoji samo jedan slog, a zatim se putem povezanosti ( $3 potpolje ) dolazi do samih bibliografskih jedinica.

·         postiže se brzina pristupa , jer se prvo pretražuje normativna baza u kojoj za na primjer isto prezime autora postoji bitno manje slogova nego što je to slučaj u bibliografskoj gdje svaka jedinica ima svoj zapis polja odrednice ( prezimena autora ). Ujedno je puno lakše i brže prebrojati broj jedinica koje pojedini normativni slog ima u bibliografskoj bazi podataka što je važan podatak za korisnika koji pretražuje bazu, a neophodan za relevance ranking. Jednom pronađeni zapis normativne baze izravno pokazuje na bibliografske koji su na njega povezani pa je pristup njima strojno brži nego da se pretražuje sama bibliografska baza podataka.

·         bez normativne baze podataka gotovo da je neizvedivo povezati odrednice radi tako zvanog "cross-referencing"-a ( vidi, vidi i uputnice i objasnidbene odrednice ), a da to čini suvislu strukturu brzu u pretraživanju.

·         postojanje normativne baze podataka omogućuje učinkovito i transparentno ON-LINE održavanje obaju baza od strane katalogizatora putem tako zvanih globalnih izmjena ( global changes ). Naime promjena u  normativnom slogu automatski se reflektira na svim bibliografskim koji su na njega povezani, bez obzira da li se radi o izmjeni, dodavanju ili brisanju pojedinog potpolja odrednice. Nije potrebno posebno objašnjavati da je ovo neizvedivo ukoliko ne postoji normativna baza podataka.

 

 

Indeksiranje polja zapisa

 

Poseban problem predstavlja INDEKSIRANJE polja zapisa koje omugućuje brz pristup podacima i koje je potrebno radi sporosti pristupa određenom podatku na računalnom mediju na kojem su podaci pohranjeni

( magnetski diskovi ). Indeksiranje za učinkovito strukturirano pretraživanje normativne i bibliografske baze podataka po svim potrebnim frazama sadržanim u odrednicama a isto tako i po boole-ovim kombinacijama ključnih riječi izvorno upisanih velikim ili malim slovima  nije izravno kao što je to definirano samim fizičkim modelom relacijske baze, nego je potrebno izgraditi vrlo sofisticirane logičke indeksne strukture nad samim bibliografskim i normativnim podacima i fizičkim indeksima, a da se one pri tome ON-LINE ažuriraju zajedno sa samim podacima. Ne postoje nikakve preporuke kako to treba učiniti, a same strukture predstavljaju najstrože čuvane tajne proizvođača sustava i u pravilu su kao što je to slučaj i kod CROLIST-a originalna rješenja. Razvoj tih indeksnih struktura bio je možemo reći najsloženiji, najkreativniji i najriskantniji posao u proteklih 10 godina. Rizik se sastojao u tome što je rezultat postao vidljiv tek kada je baza prešla 100.000 i više zapisa a da to nije imalo i do danas nema nikakvog učinka na vrijeme odziva bez obzira na složenost upita. Koliko je ovo složena problematika govori i činjenica da u SAD postoje znanstvene discipline koje se njome bave, a u brojkama to izgleda ovako. U bazi podataka je pohranjeno preko 500.000 bibliografskih i normativnih zapisa koji su međusobno povezani horizontalno i vertikalno. Svaki zapis u prosjeku ima 40 potpolja od kojih barem 20 predstavlja točku pretraživanja,  odrednicu ili horizontalnu vezu s drugim zapisom. Budući da je svaku odrednicu ili točku pretraživanja potrebno indeksirati prvo  kao frazu a zatim kao strukturiranu informaciju  koja se sastoji od  barem dvije ključne riječi dolazimo do brojke od : 500.000 x 20 + 500.000 x 20 x 2 = 30.000.000 logičkih ( ne fizičkih ) indeksa. Sada je potrebno osigurati efikasno boole-ovo pretrazivanje svih tih indeksa ( exact i truncated match ), izbacivanje STOPWORD-a, relevance ranking, pretraživanje na engleskom  (CCSZD umjesto ČĆŠŽĐ), pretraživanje po velikim ili malim slovima

(CASE INSENSITIVE), sortiranje rezultata pretraživanja, prebrojavanje INDEKSA, te dohvat informacija o posudbi ( HOLDINGS),  a sve to ne smije trajati duže od par sekundi bez obzira na složenost upita jer bi to moglo otjerati korisnika i sustav učiniti neučinkovitim. Takav sustav koji sve ovo omogućuje naziva se SEACH ENGINE i nemoguće ga je razviti korištenjem nekog gotovog alata bilo koje generacije  (  CASE, 3GL ili 4GL), nego ga se mora koncipirati i zatim isprogramirati u C jeziku. Ne treba zaboraviti da SEARCH ENGINE osim što istovremeno pokrenut od strane više korisnika pretražuje samu ORACLE bazu podataka, neprestano za svakog od njih dinamički generira HTML stranice koje sadrže netom pronađene standardno formatirane podatke te LINKOVE i FORME za daljnu navigaciju. U prvim fazama primjene sustava potrebno je u SEARCH ENGINE ugraditi snimanje svih zahtjeva koje su postavljali korisnici te rezultata koje su u pretraživanju polučili, jer je to jedini način za neposredno otkrivanje nedostataka budući da je ponašanje krajnih korisnika uglavnom nepredvidivo.

 

Korisniku se nudi JEDNOSTAVNO i SLOŽENO PRETRAŽIVANJE . Ekrani su prikazani u nastavku i o obadva slučaja moguće ja BOOL-ovo kombiniranje riječi s tim da je JEDNOSTAVNO PRETRAŽIVANJE više prilagođeno krajnjem korisniku jer na primjer pod pojmom KLJUČNE RIJEČI zahvaća sve indeksirane riječi bez obzira da li su iz neke odrednice normativne baze podataka, naslova ili slobodno oblikovane predmetne odrednice bibliografske baze podataka. SLOŽENO PRETRAŽIVANJE omogućuje preciznije postavljanje zahtjeva i BOOL-ovo kombiniranje riječi kao i pronalaženje riječi u predmetnim odrednicama u okviru LIBRARY OF CONGRESS SUBJECT HEADING SHEME ( LCSH ) nasuprot slobodno oblikovanim predmetnim odrednicama. Sustav dakle može zadovoljiti pretraživanje složene strukture kakva je u Nacionalnoj knjižnici  kao i struktura u manjim knjižnicama koje na primjer još ne koriste LCSH. O ovome će kasnije biti još riječi u dijelu koji se odnosi na WWW kao javni medij.

 

 

Zajednička katalogizacija i preuzimanje zapisa

 

Kada govorimo o kooperativnoj katalogizaciji i preuzimanju gotovih zapisa od strane umreženih knjižnica koje se još naziva download,  a vidjeli smo što sve čini jedan bibliografski zapis ( od povezanih normativnih zapisa do složenih indeksnih struktura ) , potrebno je ON-LINE prilikom preuzimanja zapisa povući sve te podatke i strukture na sustav korisnika koji preuzima zapis(e), na način da je  zapis prije svega konzistentno preuzet, a zatim odmah dostupan i pretražljiv u bazi podataka. Osim toga potrebno je na izvornom sustavu ( NSK ) zabilježiti tko je prezeo koji zapis da bi se kasnije moglo pretraživati tako zvani centralni katalog ( union catalogue ). To je izuzetno složen proces i zahtijeva vrlo sofisticirane algoritme radi osiguranja tako zvanog "two-phase commit"-a koji omogućuje konzistentan rad na nivou transakcije na obadva poslužitelja neovisno od ispada mreže, ili bilo kojih drugih problema vezanih za sistemski ili komunikacijski software. CROLIST je i ovaj problem riješio na potpuno originalan način ( sva programska podrška je rezultat vlastitog razvoja u C jeziku ) , tako da je održavanje neovisno o proizvodima drugih dobavljača komunikacijske programske podrške, što u slučaju problema na mreži često predstavlja nerješiv  problem ako se nema izvorni kod programa. Osim toga CROLIST je da bi se DOWNLOAD omogućio što većem broju knjižnica koje imaju skromne ili nikakve mogućnosti spajanja svojih poslužitelja u javnu mrežu   ( Internet ili Carnet ), na opet potpuno originalan način riešio problem umrežavanja sustava. Naime knjižnici je dovoljan samo jedan priključak na HPT (Internet ) i to kao mali korisnik ( plaća se samo lokalne impulse po HPT tarifi ), da bi mogla putem jedne radne stanice preuzimati na svoj poslužitelj zapise iz NSK i na taj način s jedne strane izbjeći katalogoziranje, a s druge strane preuzeti u svoju bazu zapis koji je profesionalno katalogiziran u punom UNIMARC standardu bez da za to ima obućen kadar. Ukoliko želi svoju bazu učiniti dostupnom u Internetu, mora se poslužitelj priključiti kao domena u Internet, što je veći trošak, osim ako je moguće spajanje u Carnet.  Radi boljeg razumijavanja složenosti cijelog postupka download-a nije na odmet nabrojati od čega se sastoji jedan bibliografski zapis koji se katalogizira u NSK i koji umrežene knjižnice preuzimaju :

 

1.   BIBLIOGRAFSKI ZAPIS

 

        Unimarc TAG 001 - 899 koji se nalaze u lokalnoj BAZI ZNANJA. ( TAG-ovi 9xx se ne preuzimaju ).

        TAG 001 ima konvertirani UNIN koji se ne poklapa s originalnim iz NSK

        Rezervirani TAG 001 za sve slogove koji su bili u 4xx linking tagovima download-anih zapisa a sami nisu downloadani. Prilikom njihovog preuzimanja oni će na taj način biti automatski povezani s predhodnima.

        $3 linkovi na NORMATIVNU BAZU podataka.

        TAG 856 ( bez multimedijskog digitaliziranog zapisa koji ostaje na umreženom sustavu na kojeg pokazuje ( 856 ).

        INDEKSI FRAZA ( naslov, udk, impresum, drugi klasifikacijski sustavi, ISBN, ISSN )

        INDEKSI KLJUČNIH RIJEČI ( naslov i slobodno oblikovane predmetnice )

        INDEKSI FRAZA za pretraživanje na engleskom jeziku ( CZSDZ umjesto ČĆŠĐŽ)

        INDEKSI KLJUČNIH RIJEČI za pretrazivanje na engleskom jeziku.

 

2.   NORMATIVNI ZAPISI

 

        Svi normativni zapisi na koje pokazuje downloadani bibliografski putem $3 linkova koji nose iste UNIN-e pod kojima su katalogizirani u NSK, bez obzira da li već postoje u lokalnoj bazi podataka ( obnavljanje zapisa ).

        INDEKSI FRAZA ( individualni autor, korporativni autor, obiteljsko ime, tematska odrednica, zemljopisna odrednica, o individualnom autoru, o korporativnom autoru, o obiteljskom imenu, o naslovu )

        INDEKSI KLJUČNIH RIJEČI ( ključne riječi iz FRAZA ($a) + ključne riječi iz potpolja $b, $c i ključne riječi iz pododrednica $x, $y i $z )

        INDEKSI FRAZA za pretraživanje na engleskom jeziku ( CZSDZ umjesto ČĆŠĐŽ)

        INDEKSI KLJUČNIH RIJEČI za pretrazivanje na engleskom jeziku.

 

 

3.   EVIDENCIJA

 

        popis svih bibliografskih zapisa koji su preuzeti iz NSK. U NSK postoji evidencija o svim zapisima preuzetim od strane pojedinih umreženih knjižnica ( UNION CATALOGUE ).

 

 

Prilikom designa WWW OPAC-a morali smo uvažiti sve promjene koje je u odnosu na prethodne filozofije pretraživanja putem računala sa sobom donio kako HTTP protokol i UNIMARC standard, tako i WWW kao javno dostupni medij, te samo grafičko korisničko okruženje.

 

 

Pretraživanje UMREŽENIH INFORMACIJA ili  pronalaženje ELEKTRONIČKE GRAĐE u CROLIST-u je rješeno na nivou UNIMARC standarda - polje 865  koje omogućuje katalogizaciju "elektroničke lokacije"  koja ako se ugradi u HTML  ANCHOR  tag, omogućuje korisniku da nakon prikaza metainformacije o građi  ( ISBD ), pritiskom miša na svom ekranu prikaže MULTIMEDIJSKI DIGITALIZIRANI ZAPIS . On može biti na istom poslužitelju na kojem je bibliografska baza podataka ili na bilo kojem poslužitelju u Internetu koji  je korisniku dostupan. Ovakav način pretraživanja elektroničke građe naziva se još i virtualna knjižnjica

 

HTTP protokol je tako zvani "STATELESS" protokol te za razliku od do sada korištenih načina komuniciranja KORISNIKA s POSLUŽITELJEM, nakon postavljenog upita poslužitelj odgovara i potom gubi svaku vezu s korisnikom, tako da je postavljanje novog uzastopnog upita logički razdvojeno od prethodnog i predstavlja sasvim novi upit. Problem je u tome što korisnik to ne zna i očekuje od poslužitelja logičan nastavak komunikacije korak po korak. Ovaj problem riješen je također na potpuno originalan način, a sudeći po analizama snimljenih upita izgleda da je taj posao dobro obavljen.

 

WWW je javni medij i ne postoji način da se korisnik prethodno educira o metodologiji pretraživanja. S druge strane u WWW okruženju danas postoje standardi koje su inaugurirali veliki svjetski proizvođači SEARCH ENGIN-a ( YAHOO, EXCITE , ALTA VISTA itd. ) . Iako ti pretražitelji ne rade s bibliografskim bazama podataka, oni su ipak kod krajnjih korisnika stvorili naviku pretraživanja informacijskog prostora na određeni način. Bibliotekari su međutim ostali pri svome gledanju na pretraživanje kataloga koje vuče korjene još iz doba pretraživanja kartičnih kataloga i teško im je prihvatiti univerzalno pretraživanje po ključnim riječima bez obzira na odrednicu, godinu izdavanja, bibliografsku razinu, oblik sadržaja itd. CROLIST WWW OPAC je na potpuno originalan način pomirio ta dva pristupa. Razultat su dva nivoa pretraživanja : JEDNOSTAVNO i SLOŽENO s tim da se u okviru pojedinog pojma   ( točke pretraživanja ) nastojalo obuhvatiti što više srodnih odrednica koje predstavljaju istu strukturu kao na primjer :

 

·         prezime individualnog autora zajedno s prezimenom individualnog autora kao predmetne odrednice i riječima iz korporativnog autora ako se traži pretraživanje po bilo kojem autoru

·         riječi iz tematskih , zemljopisnih, i ostalih odrednica kada se trazi pretraživanje po bilo kojoj predmetnoj odrednici.

·         riječi iz slobodno oblikovanih predmetnih odrednica zajedno s riječima iz naslova

·         riječi iz svih odrednica kada se traži pretraživanje po ključnim riječima što je kod krajnjih korisnika naviklih na popularne pretraživače, najčešći slučaj.

 

Grafičko korisničko sučelje ukinulo je ograničenja koja su postojala kod znakovnih  sučelja u pogledu ograničenja dužine redka i broja redaka na ekranu. S druge strane pojavljuje se grafički design kao jedan od uvjeta dopadljivosti sučelja. Na sreću postoji dosta literature koja govori kako u WWW okruženju treba organizirati informacije na ekranu. Mi smo se maksimalno koristili tim preporukama i došli do zaključka da korisniku treba prikazati što više informacija odjednom . To smo si mogli priuštiti s obzirom da se radi o izuzetno brzom sustavu pretraživanja, pa nije potrebno korisnika stalno opskrbljivati sa setovima od po desetak zapisa i na taj način prikrivati vrijeme potrebno da se dohvate svi zapisi. Nadalje potrebno je  ići uvijek korak dalje u detaljiziranju informacije ako je dobio samo jednog autora, jedan naslov itd. Budući da se radi o pretraživanju koje prije multimedijskog zapisa prvo prikazuje META informaciju o samoj jedinici ( ISBD ili UNIMARC format), primarno je važno što preglednije prikazati tekst, bez nepotrebnih sličica i ukrasa na ekranu. Mnogi sustavi koji su imali boole-ova pretraživanja po ključnim riječima prije pojave grafičkog sučelja, zadržali su i u WWW OPAC-u pretraživanje putem unosa zahtjeva u KOMANDNOM JEZIKU, tako da korisnik mora znati kratice , unositi operatore i zagrade (Common Command Language ). CROLIST WWW OPAC konstruira BOOL-ovo pretraživanje korištenjem isključivo grafičkih načina odabira pojmova i operatora a korisnik može odlučiti da li želi EXACT ili TRUNCATED MATCH za jednu od četiti riječi koliko ih je moguće kombinirati.

 

Razvoj i testiranje CROLIST WWW OPAC-a započelo je 1996 i još uvijek se na tome radi , a budući da se u WWW okruženju danas događaju i najveće revolucije u računalnoj znanosti ( multimedia, virtual-reality itd.), taj razvoj će i dalje trajati.

 

CROLIST WWW OPAC možete pretraživati na adresi : http://www.nsk.hr/, dok respektabilne sustave s kojima ga se može usporediti možete probati na adresama :             http://catalog.loc.gov/      ili     http://www.rlg.org/eureka.html.  U Hrvatskoj nažalost osim u CROLIST-u ne postoji niti jedan SEARCH ENGINE koji pretražuje bibliografsku bazu jedne knjižnice, niti osim u NSK postoji ON-LINE baza podataka koja broji više od  50.000 bibliografskih zapisa. Normativna baza podataka također postoji jedino u CROLIST-u.

 

Autor:    Željko Rajter  UNIBIS d.o.o

mailto:unibis@unibis.hr

 

 

Povratak