INTEGRIRANO PRETRAŽIVANJE LOKALNOG KATALOGA (Vero) I DISCOVERY SERVISA (EBSCO EDS)

Gotovo da je nemoguće govoriti o pretraživanju i otkrivanju (discovery) u knjižnicama bez da spominjemo Google. Ta tražilica je definirala očekivanja korisnika u smislu jednostavnosti korištenja i naglasila razlike u zahtjevnostima s kojima se korisnici  susreću  prilikom  pretraživanja informacija putem knjižničnih web sučelja.

Složenost i fragmentiranost pretraživanja i otkrivanja u knjižnicama  uključuje zasebno pretraživanje nabavljene građe kroz integrirani knjižnični sustav (IKS), zatim licencirane građe (elektronički časopisi i članci), digitalizirane građe (repozitoriji, zbirke) i web stranica knjižnice.

Umjesto da budu organizirani sukladno potrebama znanstvenika i u skladu s očekivanjima korisnika, informacijaki izvori u knjižnicama su tradicionalno podijeljeni u zasebne sustave i u pravilu slijede organiziranost službi u knjižnici koje obrađuju izvore informacija.

U nastojanju da se osiguraju jednostavna korisnička sučelja, najviše je truda uloženo u rješavanje problema s kojima se korisnici susreću prilikom pretraživanja OPAC-a. To je dovelo do pojave dodatnih mogućnosti kao što su: pretraživanje po ključnim riječima, sortiranje po relevantnosti, facetno pregledavanje i  prikaz sličnih radova (ostalih izdanja na istom i različitim medijima itd.). Modernizacija je učinila kataloge lakšim za korištenje, ali nije riješila problem otkrivanja koji se sastoji u tome što katalog prikazuje samo izvore obrađene od strane IKS-a, a korisnicima ne pomaže u otkrivanju izvora informacija koji nisu upravljani samo od strane IKS-a, kao što su veze (linkovi) na članke u časopisima ili specijalizirane baze znanstvenih informacija.

Knjižnice su pokušale učiniti pretraživanje članaka  jednostavnijim implementiranjem metapretraživanja (federated ili broadcast search)  koje kombinira rezultate pretraživanja različitih baza podataka u jedno sučelje najčešće putem Z39.50 ili SRU protokola. To  nije rezultiralo  većim  napretkom u pretraživanju knjižničnog okruženja. Najčešće spominjani nedostaci su sporo vrijeme odziva, nepotpuno pokrivanje svih važnih baza podataka, kao i siromašno korisničko sučelje lišeno ostvarenih naprednih mogućnosti kao što su sortiranje po relevantnosti, izostavljanje duplih zapisa, facetno pregledavanje itd. U osnovi meta-pretraživanje je samo još jedno informacijsko okruženje koje korisnici moraju razumjeti što ih frustrira jer pomoću Googla mogu ostvariti isti cilj na puno spretniji način.

Neuspjeh meta-pretraživanja naglašava potrebu za izgradnjom sustava koji je sveobuhvatan i jednostavan za upotrebu. Zbog toga su se u novije vrijeme knjižnice okrenule prema tzv. discovery platformama. Uključivanje knjižničnih fondova, članaka iz časopisa, novinskih članaka, e-knjiga i ostalih vrsta građe u discovery platforme dobrodošao je korak u rušenju barijera nastalih na osnovi sistemskih razlika u sustavima koji obuhvaćaju izvore informacija u meta-pretraživanjima. Međutim, čak i najoptimističniji opisi discovery platformi u praksi počinju iskazivati nedostatke. To uključuje izostanak bazične standardizacije sučelja, izostanak pokrivanja svih izvora informacija u knjižnici, visoku cijenu i neke probleme u učinkovitosti. Također nije potpuno jasno gdje se discovery servisi uklapaju u široki spektar  izvora informacija koje knjižnice pružaju. Neiskusni i nevješti korisnici ulažu velik napor kako bi razlikovali ili prepoznali jednoznačnost različitih vrsta izvora informacija. Daljnja istraživanja su nužna kako bi se ustanovilo da li kombiniranje raznorodnih rezultata pretraživanja u jednu listu pomaže ili odmaže korisnicima u navigaciji kroz okruženje knjižničnih izvora. Knjižnice moraju vrlo pažljivo zaključiti kako prikazati discovery platforme zajedno sa svim ostalim što pružaju uključujući one alate koji se preklapaju u funkcionalnosti kao što su na primjer katalog i specijalizirane baze članaka. Očekuje se pretraživanje kroz jednu kućicu (single box search) s rezultatima poredanim po relevantnosti, potpun tekst (full text), interakcija s krajnjim korisnikom (npr. online rezervacije naslova u posudbi). Da bi se ti koncepti objedinili a suprotnosti pomirile, postoje dva moguća rješenja: 

a. Periodično kampanjsko exportiranje i "uploadanje" metapodataka iz kataloga, a potom indeksiranje metapodataka knjižničnog  kataloga zajedno s indeksima ostalih izvora i prikaz rezultata u jednoj listi, tzv. blendiranje (miješanje)  podataka.

b. Početno zasebno prikazivanje u realnom vremenu rezultata pretraživanja kataloga s jedne  i rezultata pretraživanja ostalih izvora (članci iz vanjskih baza podataka) s druge strane. Sučelje je poznato pod nazivom Bento-box. Dohvat rezultata pretraživanja lokalnog kataloga obavlja se korištenjem postojećeg OPAC-a treće generacije, dok se rezultati pretraživanja vanjskih izvora dohvaćaju putem tako zvanih API-a , lokalno formatiraju i prikazuju.

UNIBIS d.o.o.  je 2013 godine sklopio partnerski ugovor s tvrtkom EBSCO Information Services što je omogućilo izradu discovery servisa u oba opisana rješenja.

UNIBIS d.o.o., Zagreb